Maskiranje podrazumeva potpunu identifikaciju maskiranog sa značenjem maske, čime se gubi distanca, to jest prostor za odnos koji između lutke i animatora uvek postoji. Potpuno poistovećivanje i nepromenljivost znaka čine je izuzetno snažnim sredstvom komunikacije između onog koji je nosi i posmatrača. Koliko maska otkriva, a koliko skriva, da li je pozornica nezamisliva bez maske ili je, naprotiv, prostor demaskiranja, koja je njena funkcija u ritualu, a koja u svakodnevici, zatim njeni teološki i dramaturški aspekti… pitanja su kojima se u ovom broju bave dr Radoslav Lazić, dr Siniša Jelušić, dr Sveta Jovanov i dr Milan Mađarev. Masku sagledavamo s pozicije reditelja, kreatora lutaka i glumca-animatora i to kroz praktično iskustvo u režiji predstave s maskama Vjeslava Hejna, razgovor s Erikom Janovič i uputstva glumcima Sanele Milošević.

Sonja Jankov daje primere primene maske u savremenim vizuelnim umetnostima, između ostalog i u stvaralaštvu Saše Markovića Mikroba čijim se delom detaljnije bavi i Slobodan Stošić. Dr Goran Gavrić analizira upotrebu lutaka u filmu Que viva Mexico! Sergeja Ajzenštajna.

U poglavlju „Fenomen: lutka” Geza Balog prati međudejstvo lutke i likovnih umetnosti, dotičući se najznačajnijih umetnika dvadesetog veka.

 Svojevrsni dnevnik rada s beloruskim rediteljem Jevgenijem Ibragimovim ustupila nam je Katarina Krek iz podgoričkog Gradskog pozorišta, u kojem je u junu ove godine premijerno izvedena predstava Bajka o ribaru i ribici.

Kroz razgovor s Bjernom Langhansom predstavljamo Pozorište smeha iz Frankfurta na Odri i tamošnji festival „Osthafen” koji je tematski orijentisan ka pozorištima iz Istočne Evrope.

Novinarka Nataša Gvozdenović razgovarala je s rediteljem Andrašem Urbanom o njegovim poslednjim režijama, odnosu pozorišta i politike, festivalu „Dezire”…

Događaj koji je obeležio pozadinska zbivanja domaće lutkarske scene ove sezone jeste izostanak glavnih nagrada na 45. susretima profesionalnih pozorišta lutaka Srbije. Ovaj čin, koji je uzburkao duhove i doveo do promena u pravilniku srpske „Unime”, sagledavamo iz ugla glumice zrenjaninskog lutkarskog pozorišta Senke Petrović i članice žirija, rediteljke Ksenije Krnajski.

Pored prikaza novih publikacija, izložbe, festivala i predstava, tu je i sećanje na Milivoja Radakovića, jednog od utemeljivača srpskog lutkarstva koji nas je napustio ove godine.

 

reč urednika / sadržaj

Share